Saznajte što je klopotec?

KLOPOTEC

Prema navodima slovenskog etnologa dr. Janeza Bogataja, klopotec je došao u uporabu za vrijeme prosvjetiteljstva a češće se počeo postavljati u vinograde primjenom zakona o odvojenom branju grožđa različite dobi dozrijevanja jer je posebice trebalo štititi od ptica ono grožđe koje se kasnije bralo. Počeo se češće izrađivati tridesetih godina devetnaestog stoljeća. Mjesec kolovoz je vrijeme postavljanja klopoteca i to najčešće na blagdan Sv. Bartola, 24. kolovoza, koji označava početak dozrijevanja grožđa. Klopotec je postao etnološka znamenitost, a ove vegetacijski ranije vinogradarske godine čuti ćemo ga u vinogradima sporadično sve do sredine listopada kada će vjerojatno završavati berbe kasnijih sorti grožđa. Klopotec se demontira nakon završetka berbe, a posljednji utihne uoči Martinja….

Zanimljivo je da klopotec služi u igri riječi kao prvi alkotest. Ako se može ova rečenica ponoviti bez pogreške nakon kušanja vina, onda je sve u redu i još smo trijezni: «Dobar klopotec u svom klopotarniku klopotajuče klopoče tako kako mu se hoće. Naš klopotec je dobar klopotec.» Ili na zavičajnom dijalektu: «Dober klopotec v svojem klopotarniku klopotajuče klopoče tak kak se jemu oče. Naš klopotec je dober klopotec». Postoji još i učena verzija na latinskom jeziku: «Bonus kolopotec in suo klopocterio klopocitabiliter klopocitat. Noster klopotec est bonus klopotec. Ergo klopotec in suo klopocitario klopocitabiliter klopocitat.»

Katkada se ljudima učini kako klopotec govori. Postavljen visoko na brijegu promatra sve što se događa u selu. Čuli su ga upozoravati u ritmu klopotanja: «Ne zobati, vudril bom.Ne zobati, vudril bom.» Na drugom pak brijegu obzanio je novost: «Djed je baki kapu kupil,djed je baki kapu kupil.» A u pjesničkom nadahnuću, klopotec iz Sv. Urbana sklepao je ili bolje rečeno sklopotao je stihove posvećene zorenju grožđa: «Klepi, klepi, klepi, grozdeki prelepi, sam se zorite, nič ne gnilite i dobru nam bratvu podarite.»

izvor:  www.opg-hazic.com